Dohodak od samostalne djelatnosti =
+ Poslovni primici (primici što su nastali u istom poreznom razdoblju)
- Poslovni izdaci (izdaci što su nastali u istom poreznom razdoblju)
- Iznos plaća novozaposlenih osoba
- Iznos nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja
- Iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje
- Iznos izdataka za istraživanje i razvoj
- Preneseni gubitak (najviše 5 godina)
Primici od samostalne djelatnosti mogu se u godišnjoj poreznoj prijavi umanjiti za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, premije dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja što su uplaćene tuzemnim osiguravateljima (najviše do 12.000,00 kuna godišnje*, i to samo ako te uplaćene premije ne umanjuju dohodak što je ostvaren iz drugih izvora dohotka)

* U tu svotu na godišnjoj razini (12.000,00 kuna) uključeni su i:
- izdaci za zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe,
- izdaci kupnje ili gradnje vlastitim sredstvima prve kuće ili stana na području Republike Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja i/ili plaćene kamate po namjenskom stambenom kredita u te svrhe,
- izdaci za održavanje vlastitim sredstvima postojećega stambenog prostora na području Republike Hrvatske radi poboljšanja uvjeta stanovanja i/ili plaćene kamate po namjenskom stambenom kreditu u te svrhe,
- svota plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca.

Porezna uprava

Podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu za 2006.
Pravo na doplatak za djecu, prema odredbama Zakona o doplatku za djecu («Narodne novine», broj 94/01) u 2006. godini mogu ostvariti korisnici čiji dohodovni cenzus iznosi do 40% proračunske osnovice. Budući da je proračunska osnovica ostala ista (3.326,00 kn), i u ovoj godini doplatak za djecu mogu ostvariti korisnici kojima ukupni prihod svih članova kućanstva ne prelazi 1.330,40 kuna mjesečno po članu.

Korisnici doplatka za djecu za svaku godinu moraju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.

Korisnici koji žele ostvariti doplatak za djecu bez prekida u isplati moraju obnoviti zahtjev za ovu godinu do 28. veljače 2006.
Svima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu podnesu nakon 28. veljače 2006., pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva.

Podsjećamo da je od 1. siječnja 2005. stupio na snazi novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, čijom je odredbom (članak 34.) određeno da djeci smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja pripada doplatak za djecu u najvišem iznosu. To znači da se navedenoj djeci doplatak određuje bez utvrđivanja ukupnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva, u svoti od 374,18 kn.

Da bi ovi korisnici ostvarili pravo na doplatak za djecu, potrebno je podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (područnoj službi nadležnoj prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva) i priložiti dokaz o statusu djeteta (dijete smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja).

Informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti svakim radnim danom od 8 do 16 sati i na besplatnom Otvorenom telefonu Zavoda 0800 – 63 63 63 te preko Call centra – 01/ 4891 – 666, kao i na web stranicama Zavoda - www.mirovinsko.hr.
U Područnoj službi u Zagrebu, A. Žaje 44, gdje se očekuje i najviše zahtjeva, informacije se mogu dobiti na brojevima telefona 01/4595-931 i 01/4595-932.
Podsjećamo da se zahtjevi mogu poslati i poštom.

Doplatak za djecu za 2006. godinu

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Poštovani,

Hrvatska obrtnička komora zaprimila je dopise Obrtničkih komora Istarske i Međimurske županije kojima nas obavještavaju o prijevarnim postupanjima inozemnih promidžbenih tvrtki.

Radi se o praksi koja je već poznata, no svako toliko se pojavljuje ponovno, pa je na to potrebno upozoriti.

Konkretno, radi se o slanju besplatnih promidžbenih materijala kojima se nudi oglašavanje proizvoda i usluga u inozemnim publikacijama. U posljednje vrijeme aktualna je European Citiy Guide. U samom promidžbenom materijali traži se potipisivanje izjave o suglasnosti za oglašavanje, koja uključuje i prihvaćanje njihovih uvjeta. Uvjeti su obično napisani malim slovima ili na poleđini, pri čemu se na njih obraća puno manje pažnje. Promidžbeni materijal nudi ugovor za oglašavanje, te potpisnici najčešće očekuju da će im naknadno biti poslan tekst ugovora.

Međutim, promidžbeni materijal je osmišljen kao ponuda. Potpisivanjem suglasnosti prihvaća se ponuda, te je potrebno biti svjestan da je time zapravo zaključen ugovor pod ponuđenim uvjetima.

I upravo ovdje nastaju problemi.

Nakon slanja potpisane suglasnosti počinju stizati računi za naplatu usluge objave, a zatim i opomene pod prijetnjom utuženja.

Kako se zaštititi?

Kao prvo, potrebno je biti oprezan, pažljivo proučiti sve detalje onoga što se potpisuje i uvjete koje se prihvaća. Tako se najlakše sprečava nastanak neželjenih posljedica.

Kad se ugovor jednom zaključi puno je teže osloboditi se obveza koje on nameće. Ono što možemo preporučiti je da se podnese prijava Državnom inspektoratu i zatraži pomoć udruga za zaštitu potrošača.

Krajnja mogućnost je sudski spor u kojem treba dokazati prijevarno ponašanje ponuditelja. To je dodatno otežano jer se najčešće definira nadležnost stranog suda, prema sjedištu ponuditelja.

Radi sprečavanja nastanka štete za veći broj obrtnika, molimo Vas da putem svih raspoloživih sredstava informiranja, te osobito koristeći medije, upozorite sve naše članove na ovu opasnost.

Pri tome treba upozoriti ne samo na ovaj konkretan slučaj, nego na potrebu izuzetne pažnje kod bilo kakvih sličnih ponuda kojima se «besplatno» nude neke usluge i traži potpis kao suglasnost. Osobito ako se radi o ponudama na stranim jezicima i ukoliko nisu sasvim sigurni da su sve ponuđene uvjete dobro razumjeli.

S poštovanjem,

Glavni tajnik HOK-a

dr. Petar Sindičić

Obavijest državnog inspektorata u povodu nejasnoća oko primjene pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu

Državni inspektorat, 31.01.2006

Uočena je pojava da prodavatelji na malo (pravne i fizičke osobe) koji potrošaču prodaju proizvod u ambalaži (gotovu pakovinu, primjerice sokove!), zaračunavaju u računu i naplaćuju ambalažu za pića i napitke koja je sastavnim dijelom pakovine.

Takvo postupanje trgovaca suprotno je odredbama Pravilnika o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo jer trgovac na taj način naplaćuje proizvod koji prethodno nije zadužio u Popisu robe. Suprotno odredbama istoga Pravilnika postupa i trgovac koji je u Popis robe unio zaduženje za ambalažu jer je ambalaža sastavni i nerazdvojivi dio pakovine koju krajnji potrošač kupuje i ne može biti predmetom prodaje. Ambalaža je u tom smislu samo predmetom povrata propisanog iznosa od 0,50 kuna na ime povratne naknade koja se može ili ne mora realizirati, ovisno o kupcu koji će ambalažni otpad predati prodavatelju za propisanu naknadu od 0.50 kn po komadu ili tu mogućnost kupac neće realizirati.

Trgovac koji u prodajnome prostoru ili u izlogu ili na proizvodima u ambalaži (a za koju potrošači imaju pravo na naknadu od 0,50 kuna) istakne cijenu tog proizvoda na način da uz cijenu proizvoda kao pakovine navede: «MPC + 0,50 kn povratne naknade», postupa suprotno odredbi članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača, a na taj način dovodi i potrošača u zabludu, jer takvo označavanje potrošač može shvatiti kao obvezu dodatnog plaćanja i većeg troška kojega nije u obvezi snositi.

Propisano je da trgovac mora istaknuti iznos utvrđene maloprodajne cijene proizvoda koje prodaje i označiti da je ta cijena u kunama. To znači da trgovac treba i može istaknuti samo onu maloprodajnu cijenu koju je prethodna zadužio na način propisan odredbama Pravilnika o popisu robe i ni jednu drugu.

Također je odredbom članka 11. stavka 11. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu propisano da je prodavatelj dužan na vidljivom mjestu obavijestiti potrošača o načinu preuzimanja ambalažnog otpada i svim ostalim uvjetima. Tom su odredbom trgovci jasno upućeni na obvezu da obavijest o preuzimanju, iznosu naknade, vrsti i obujmu ambalažnog otpada kao ostatka pakovine istaknu na pogodnom mjestu u prodajnom prostoru, a ne zajedno sa cijenom na proizvodu ili uz proizvod.

Državni inspektorat provest će kontrole osobito nepropisnog naplaćivanja ambalaže i nepropisnog isticanja cijena. Prekršajne odredbe propisane su Zakonom o zaštiti potrošača pa će novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 50.000,00 kn biti kažnjena pravna osoba – trgovac ako prodajnu cijenu proizvoda ne istakne jasno, vidljivo i čitko na način kako je to propisano člankom 8. stavkom 1. toga Zakona, a u istom iznosu kaznit će se za prekršaj i trgovac koji ističe cijenu koja nije konačna za potrošača (dakle, maloprodajnu cijenu za jedinicu mjere proizvoda).

Izvor : http://www.inspektorat.hr/